U posljednjoj sezoni popularne serije \u201ePerson of Interest\u201d, glavni junak pri\u010de, super ra\u010dunalo nazvano \u201cstroj\u201d postavlja razli\u010dite mogu\u0107e scenarije i rezultate za situaciju u raznim obrascima koji se doga\u0111aju. Koristi slo\u017eene algoritme, ali neuspje\u0161no propu\u0161ta odre\u0111ene detalje jer ne mo\u017ee posti\u0107i nijedan razuman rezultat. Na kraju mu je potrebna ljudska intervencija za dono\u0161enje odluke.<\/p>\n\n\n\n
Industrija 4.0 vi\u0161e nije nepoznanica, ve\u0107 stvarnost.<\/strong> Brzim tehnolo\u0161kim razvojem mnogi su poslovi automatizirani<\/strong>. Brojne studije predvi\u0111aju da \u0107e do 2024. godine 69% uredskog posla zamijeniti umjetnom inteligencijom i sli\u010dnim inovativnim tehnologijama. Najmanje 375 milijuna ljudi na globalnoj razini izgubit \u0107e svoj uobi\u010dajeni posao i morat \u0107e promijeniti svoje zanimanje i\/ili ste\u0107i nove vje\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n Ljudsku radnu snagu brzo zamjenjuju strojevi. U Indiji je poznati proizvo\u0111a\u010d automobila zamijenio rad 4 operatera jednim strojem. Do sada su ugradili 5000 strojeva, \u010dime je zamijenjeno preko 20 000 radnika.<\/p>\n\n\n\n Takva neselektivna automatizacija rada zvu\u010di kao tu\u017ena vijest za mnoge ljude. Ali postoji pozitivan aspekt. Radovi koji su kreativne i kognitivne prirode vjerojatno se nikad ne mogu zamijeniti automatizacijom u budu\u0107nosti. Ako automatizacija mo\u017ee pomo\u0107i u dono\u0161enju odluka, ona ne mo\u017ee provoditi aktivnosti koje zahtijevaju kriti\u010dko razmi\u0161ljanje, intuitivno odlu\u010divanje ili inovativnost i kreativnost<\/strong>. Stoga je lako shvatiti da \u0107e se zamijeniti samo neke zna\u010dajke povezane s ru\u010dnim radom. Na primjer, iako mnoge trgovine zamjenjuju usluge internetske dostave, dostava \u0107e trebati osigurati proizvode da do\u0111u na pravo mjesto i u dogovoreno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n Strojevi, za razliku od ljudi, ne mogu isplanirati ili unijeti \u201cemotivan\u201d dodir u svakodnevnu rutinu. Stroj mo\u017ee pru\u017eiti informacije i upute, ali mi jo\u0161 uvijek trebamo u\u010ditelje da ih obrade informacije i predstave na najprikladniji na\u010din da pobude interes i znati\u017eelju u\u010denicima. Strojevi mogu dijagnosticirati bolesti, me\u0111utim potreban je lije\u010dnik koji \u0107e objasniti najprikladnije lije\u010denje i ljekove. Drugim rije\u010dima, strojevi mogu pru\u017eati podatke, ali potrebno je ljudsko bi\u0107e da bi se ti podaci mogli prevesti u ne\u0161to vi\u0161e.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Emocija i empatija igraju va\u017enu ulogu kada je u pitanju interakcija s drugim ljudima. Poslovi koji zahtijevaju ljudsku interakciju, kao \u0161to su skrb o njezi, savjetovanje, ali i svi poslovi koji zadovoljavaju obrazovne, ugostiteljske i zabavne potrebe, ne mogu se automatizirati. Prema studiji, manje od 30% radnih mjesta u sestrinskom sektoru mo\u017ee se automatizirati i taj se broj vjerojatno ne\u0107e promijeniti u budu\u0107nosti. Na isti na\u010din, potrebna je empatija i emocionalna interakcija savjetnika za interakciju sa svojim klijentima, tvrtke za koju je malo vjerojatno da \u0107e se posti\u0107i sa strojem. Drugi primjer su pozivni centri: lak\u0161e je komunicirati s ljudskim bi\u0107em nego s bot-om u chatu.<\/p>\n\n\n\n \u0160to re\u0107i o IT sektoru?<\/strong>U tom je sektoru zaposlen sve ve\u0107i broj ljudi, a pa\u017enja je usmjerena na nove tehnolo\u0161ke vje\u0161tine. Ve\u0107a je potreba za poslovima srednje razine odgovornosti jer je ve\u0107ina poslova ni\u017eeg nivoa automatizirana. Edukacija i obrazovanje, te ponovno kori\u0161tenje svojih resursa<\/strong> je rje\u0161enje prema kojem treba i\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Kreativno razmi\u0161ljanje, planiranje i analize, kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i u\u010dinkovita komunikacija postaju sve va\u017eniji na dana\u0161njem tr\u017ei\u0161tu rada. Ankete pokazuju da 93% poslodavaca radije zapo\u0161ljava zaposlenike s dobrim komunikacijskim vje\u0161tinama, prilagodljivim i sposobnim da kriti\u010dki promi\u0161ljaju, nego da se oslanjaju na akademska iskustva koja su stekla. Tvrtke shva\u0107aju da mogu ulagati u inteligentne strojeve i tehnologije, ali nemogu\u0107e je opona\u0161ati osobne vje\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n Sprije\u010diti automatizaciju rada je nemogu\u0107e, to predstavlja jedan nezaustavljiv fenomen. Me\u0111utim, na ovu je promjenu mogu\u0107e pripremiti se ulaganjem u stjecanje ili ja\u010danje vje\u0161tina koje su za sada vrlo daleko od dosega robota. Uz pravilnu obuku i L&D rje\u0161enja za istra\u017eivanje i razvoj, ova bi se promjena mogla \u010dak pretvoriti u prednost za ljudsku radnu snagu.<\/p>\n\n\n\n